ARHIVA BROJEVA
2023. godina 2022. godina 2021. godina 2020. godina 2019. godina 2018. godina 2017. godina 2016. godina
2015. godina
2014. godina
2013. godina
2012. godina
2011. godina
2010. godina
2009. godina
2008. godina
2007. godina
2006. godina
2005. godina
2004. godina
2003. godina
2002. godina
2001. godina
2000. godina
ZAKONSKO I PODZAKONSKO REGULISANJE ZAŠTITE UZBUNJIVAČA KLJUČNI ASPEKTI
Mr. Vesna Bilbija,
Javno preduzeće "Pošta Srbije",
Arbitar/miritelj kod Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova
1. Uvod
Uporedno pravo proteklih nekoliko decenija sve veću pažnju posvećuje zaštiti uzbunjivača (eng. Whistelblower) i priznanju prava zaposlenog na "duvanje u pištaljku" (eng. Right to whistleblow)1. Posebna zaštita je neophodna kako bi se podstakli zaposleni na borbu protiv korupcije, na zaštitu javnog interesa, koji je i pravno i moralno superiorniji u odnosu na privatni interes (dobit) poslodavca2. Drugim rečima, zaštita uzbunjivača-zaposlenog je vid ohrabrivanja kulture otvorenosti organizacija (poslodavca), dobrog upravljanja, namenskog korišćenja sredstava (posebno u javnom sektoru), zakonitosti poslovanja i rada poslodavaca, te zaštite javnog interesa. Organizaciona kultura nalaže da se ne sme tolerisati sprovođenje zlostavljanja uzbunjivača (victimisation for whistelblowing is not tolerated), zbog čega je u uporednom pravu poslednjih par decenija došlo do zakonskog uređivanja posebne zaštite uzbunjivača-zaposlenih, npr. američko, britansko, holandsko, južnoafričko zakonodavstvo3. U tranzicionom društvu kao što je slučaj naše, jedan od najvećih problema je problem korupcije, a Zakon o zaštiti uzbunjivača je, prema rečima predlagača, takav da, sa jedne strane, pruža zaštitu licima koja prijavljuju sumnju na korupciju u punom obimu, a sa druge, njime se, na posredan način, štiti javni interes, kroz zaštitu onih koji korupciju prijavljuju.