ARHIVA BROJEVA
2023. godina 2022. godina 2021. godina 2020. godina 2019. godina 2018. godina 2017. godina 2016. godina
2015. godina
2014. godina
2013. godina
2012. godina
2011. godina
2010. godina
2009. godina
2008. godina
2007. godina
2006. godina
2005. godina
2004. godina
2003. godina
2002. godina
2001. godina
2000. godina
Ključne odrednice Zakona o ozakonjenju objekata
Ljubodrag Pljakić,
sudija Vrhovnog kasacionog suda u penziji
Rešavanje pitanja bespravne gradnje je izvorno domaći problem pa u njegovom rešavanju ne možemo da se pozovemo na rešenja iz uporednog prava. Otuda, ako država u dovoljnoj meri nije sprečavala (zabranjivala) izgradnju objekata bez odobrenja nadležnog organa, onda je više nego sigurno da je i traženje potpunih rešenja za dovođenje bespravnog graditelja u status vlasnika jako otežano.
Aktuelni Zakon nosi naziv "Zakon o ozakonjenju objekata". Svi dosadašnji zakoni iz ove oblasti u svojim nazivima su imali u vidu legalizaciju objekata. Svi oni dakle, imaju u vidu odnos prema građevinskom objektu, kao predmetu rešavanja ovog pitanja, a trebalo bi da naziv zakona ima u vidu vlasnika koga se tiče svojina na objektu.
Aktuelni Zakon je, u dobroj meri, tehnička rešenja priveo pravu ka sticanju svojine na objektu. Sistematika Zakona nije do kraja konsekventna kao što i korišćenje pojedinih instituta nije adekvatno. Zato se stiče utisak da je Zakon rađen na brzinu.
Autor želi odmah na početku da ukaže da je sporan sam naziv Zakon o ozakonjenju objekata ("Službeni glasnik RS", br. 96/2015) - u daljem tekstu: Zakon, obzirom da "ozakonjenje objekata" kao i u ranijim zakonima "legalizacija objekata", ne odslikava suštinu pravnog odnosa - sticanje svojine na građevinskim objektima.