ARHIVA BROJEVA
2023. godina 2022. godina 2021. godina 2020. godina 2019. godina 2018. godina 2017. godina 2016. godina
2015. godina
2014. godina
2013. godina
2012. godina
2011. godina
2010. godina
2009. godina
2008. godina
2007. godina
2006. godina
2005. godina
2004. godina
2003. godina
2002. godina
2001. godina
2000. godina
Podanstvo i građanstvo - odnos pojedinaca i državne vlasti
Slobodan Jovanović
Iz knjige - Osnovi pravne teorije o državi,
udžbenik za Pravni fakultet, izdavač - Geca Kon, Beograd, 1914. godina
I. Pošto pojedinac ima prema državnoj vlasti ne samo dužnosti već i prava, on nije u državi samo podanik, već i građanin.
Podanstvo i građanstvo nisu skup tačno određenih dužnosti, odn. prava; to su izvesna pravna stanja, izvesni pravni odnošaji između pojedinca i državne vlasti, na osnovu kojih se tek mogu dobiti dužnosti, odn. prava. Na pr. kao podanik, pojedinac nema još nikakvu određenu dužnost; on je samo u opšte obvezan da vrši zapovesti državne vlasti, i na osnovu te njegove opšte potčinjenosti državna vlast ima tek da ga optereti specialnim dužnostima, na pr. dužnošću da plaća porez, da služi vojsku, itd. Isto tako, građanstvo nije jedno određeno pravo ili jedan skup prava, nego to je jedna pretpostavka za sticanje prava, jedna vrsta pravne sposobnosti. To se najbolje vidi kod onih prava, kao što su politička, koja se priznaju samo građanima jedne zemlje, ali ne svima, nego isključivo onima koji ispunjuju naročite uslove. Pojam građanstva ne poklapa se dakle s pojmom političkih prava; građanstvo je samo jedan uslov koji treba uz druge uslove ispuniti da bi se politička prava dobila; građanstvo ne daje samo sobom politička prava nego osposobljava za njihovo sticanje.