ARHIVA BROJEVA
2023. godina 2022. godina 2021. godina 2020. godina 2019. godina 2018. godina 2017. godina 2016. godina
2015. godina
2014. godina
2013. godina
2012. godina
2011. godina
2010. godina
2009. godina
2008. godina
2007. godina
2006. godina
2005. godina
2004. godina
2003. godina
2002. godina
2001. godina
2000. godina
Objavljivanje propisa - obaveza države i pravo građana
Indocti discant et ament meminisse periti
Oni koji ne znaju – neka saznaju,
a oni koji znaju - neka se s radošću podsećaju
Hémault
DONOŠENJE I OBJAVLJIVANJE PROPISA
Jedno od obeležja pravnog poretka (po rečima našeg uvaženog profesora dr Radomira Lukića) je da – on sam reguliše svoje sopstveno stvaranje, pa izgleda da sam sebe stvara i reguliše. Naravno, ovo je samo kada se situacija posmatra "spolja" i "formalno", jer – suštinski – pravni poredak stvaraju određene društvene snage i to po pravilima same pravne nauke i struke.
Praktično, ovo znači (nastavlja profesor Lukić) - da se pravne norme stvaraju pravnim aktima, a da se samo donošenje pravnog akta – reguliše nekim drugim, prethodnim pravnim aktom. Tako - prethodni pravni akt i po pravilu – viši pravni akt, reguliše donošenje kasnijih i po pravilu – nižih pravnih akata. Od ovoga ima samo jedan izuzetak, a to je – donošenje prvog i najvišeg pravnog akta – prvog USTAVA. Tim aktom se u stvari zasniva pravni poredak (njegovo donošenje predstavlja neophodnu vezu između stvarnog društvenog života – koje izaziva stvaranje prava i samog prava – kao posebne autonomne pojave). Ustav, kao najviši akt – formalna je osnova pravnog poretka i on reguliše svoje sopstveno menjanje, ali i donošenje svih drugih, nižih pravnih akata (što je, manje ili više precizirano, u zavisnosti od okolnosti).