ARHIVA BROJEVA
Novine u obračunu visine stope zatezne kamate
Dr Predrag Kapor
Zatezna kamata i način njenog obračuna su značajni za sve privredne subjekte, s obzirom na brojne slučajeve zadocnjenja sa ispunjenjem novčanih i drugih obaveza. Prema Zakonu o obligacionim odnosima (čl. 277-279) dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obaveze duguje, pored glavnice, i zateznu kamatu po stopi koja je utvrđena zakonom ("Sl. list SFRJ", br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89 i "Sl. list SRJ", br. 31/93). Ako je stopa ugovorene kamate viša od stope zatezne kamate, ona teče i posle dužnikove docnje. Poverilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpeo kakvu štetu zbog dužnikove docnje. Ako je šteta koju je poverilac zbog dužnikovog zadocnjenja veća od iznosa koji bi dobio na ime zatezne kamate, on ima pravo zahtevati razliku do potpune naknade štete.
Na dospelu, a neisplaćenu ugovorenu ili zateznu kamatu, kao i na druga dospela novčana davanja ne teče zatezna kamata, izuzev kada je to zakonom dopušteno. Na iznos neisplaćene kamate može se zahtevati zatezna kamata samo od dana kada je sudu podnesen zahtev za njenu isplatu. Na povremena dospela novčana davanja teče zatezna kamata od dana kada je sudu podnesen zahtev za njihovu isplatu.
(prosvetni inspektor)