Servis za pristup i primenu svih propisa, zakona i ostalih stručnih sadržaja, sadrži ogromnu i kompleksnu bazu podataka, prečišćene tekstove svih važećih zakona koji se primenjuju u Srbiji, najveću arhivu zakona, uključujući i zakone koji su prestali da važe (u poslednjih 100 godina), zakone na engleskom jeziku (u zvaničnom prevodu), stranu sudsku praksu zvanično objavljenu u Srbiji, i sve zvanične obrasce, iz svih glasila, na godišnjem nivou, bez potrebe ažuriranja od strane korisnika.
Da li imate instaliran Acrobat Reader?
Da bi ste uspešno čitali sve tekstove iz našeg časopisa, neophodno je da na Vašem računaru imate instaliran program Adobe Acrobat Reader koga možete besplatno preuzeti.
Saradnici - autori tekstova Pravnog Informatora:
Dr Bosa Nenadić, predsednik Ustavnog suda Srbije, Prof. dr Slobodan Perović, Prof. dr Mirko Vasiljević, dekan Pravnog fakulteta u Beogradu, Vida Petrović-Škero, sudija Vrhovnog kasacionog suda, Prof. dr Zoran Tomić, Pravni fakultet u Beogradu, Ljubodrag Pljakić, sudija Vrhovnog kasacionog suda Srbije, Dr Dragiša Slijepčević, sudija Ustavnog suda Srbije, Snežana Andrejević, sudija Vrhovnog kasacionog suda Srbije, Mr Milan Marković, Republički javni pravobranilac, Prof. dr Gordana Stanković, Prof. dr Vladimir Vodinelić, Pravni fakultet Univerziteta Union u Beogradu, Prof. dr Miodrag Orlić, Prof. dr Predrag Jovanović, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, Prof. dr Branko Lubarda, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, Prof. dr Miroslav Vrhovšek, Privredna akademija Novi Sad, Prof. dr Stanko Bejatović, Pravni fakultet u Kragujevcu, Mr Goran Matić, direktor Kancelarije Saveta za nacionalnu bezbednost, Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu, Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu, Gordana Ajnšpiler, sudija Privrednog apelacionog suda, Novica Peković, Predrag Kapor, Univerzitet Megatrend, Zoran Dimić, Vera Kusovac, Ljubica Milutinović, Dragan Obradović, Mr Vladimir Kozar, Dr Zdravko Petrović, Jovanka Savinšek, advokat iz Beograda, Zoran Tanasković, advokat iz Beograda, Milojica Cvijović, advokat iz Beograda, Paraskeva Mihajlović i mnogi drugi...
Produženo krivično delo po Zakonu o odgovornosti pravnih lica za krivična dela Republike Srbije
Prof. dr Miroslav Vrhovšek,
profesor emeritus i prorektor Univerziteta Privredna akademija Novi Sad
ODGOVORNOSTI
PRAVNIH LICA ZA UČINJENA KRIVIČNA DELA
Produženo
krivično delo je regulisano u odredbi člana 11. Zakona na sledeći način:
Pravno lice
odgovara za produženo krivično delo ako je u skladu sa članom 6. ovog zakona
odgovorno za više krivičnih dela koja su izvršila dva ili više odgovornih lica,
pod uslovom da krivična dela predstavljaju celinu u smislu člana 61. stav 1.
Krivičnog zakonika.
Odgovornom
pravnom licu se za produženo krivično delo može pooštriti kazna do dvostrukog
iznosa propisanog u članu 14. ovog zakona.
U Zakonu o
odgovornosti pravnih lica se zbog toga u odredbi člana 11. ne definiše posebno
pojam produženog krivičnog dela već se u tom pogledu naslanja na odredbu člana
61. stav 1. Krivičnog zakonika koja glasi:
"(1)
Produženo krivično delo čini više istih ili istovrsnih krivičnih dela učinjenih
u vremenskoj povezanosti od strane istog učinioca koja predstavljaju celinu
zbog postojanja najmanje dve od sledećih okolnosti: istovetnosti oštećenog,
istovrsnosti predmeta dela, korišćenja iste situacije ili istog trajnog odnosa,
jedinstva mesta ili prostora izvršenja dela ili jedinstvenog umišljaja
učinioca."
Pri tom je
neophodno utvrditi da je pravno lice odgovorno za izvršeno krivično delo u
skladu sa članom 6. Zakona.
Da bi se moglo
razumeti rešenje pitanja produženog krivičnog dela neophodno je imati u vidu i
rešenja Zakona u pogledu uslova odgovornosti pravnog lica za krivično delo.